Ljudi cijeloga svijeta od pradavnih vremena vjeruju da kometi donose nesreću. Dok astrolozi na osnovi položaja planeta u vrijeme rođenja nekog čovjeka tumače njegove osobine i proriču čak i sudbinu, p-java kometa obavezno se dovodi u vezu sa strašnim katastrofama. Uzmimo kao primjer Halleyev komet. Pojavu tog kometa 66. god. n. e. Rimljani su smatrali glasnikom Neronove smrti, a židovi su vjerovali da predstoji propast Jeruzalema. 1066. god. je ovaj komet predstavljao loš znak za Engleze u bici kod Hastinga. Godine 1453. ga dovode u vezu s turskim osvajanjem Konstantinopola. I rimski zapisi također govore o zvijezdama repaticama. Tako je, primjerice, komet koji se pojavio nakon martovskih ida 44. god. predskazao ubojstvo Julija Cezara.
Cijeli srednji vijek je prožet strahom od Halleyevog kometa, kao zlokobnog predznaka prijeteće epidemije, poplave ili rata, pa čak i Sudnjeg dana. Kometi su zasigurno najnepredvidIjivija nebeska tijela Sunčevog sustava. Sastoje se od tankog sloja leda i prašine, promjera nekoliko kilometara, a čim dođu u blizinu Sunca, vuku za sobom dugi rep, koji se sastoji od svijetleće prašine i plinova. Neki uranjaju u središte Sunčevog sustava, presijecaju putanje planeta, kruže oko Sunca, a zatim zauvijek nestaju u beskrajnim daljinama svemira. Drugi pak, poput Halleyevog kometa i onih koje vidimo sa Zemlje, redovito dospijevaju u gravitacijsko polje Sunca i planeta. Rep kometa nastaje kada se to tijelo, koje astronomi često nazivaju »prljavom grudom snijega«, jer se sastoji od leda i prašine, toliko približi Suncu da se led počinje otapati. Komet tada gubi cijeli roj čestica prašine, vidljiv u obliku usijanog repa koji može doseći duljinu i od više milijuna kilometara. Materija u repu je samo dio jedva prepoznatIjive »glave kometa«. Ali čak i mali komet može imati prelijepi rep, dugačak ponekad jednu astronomsku jedinicu. Na Sunčevom vjetru takav rep je igra najrazličitijih boja i oblika nezamislive ljepote: rep može izgledati poput vila, zavijenog roga, mača, ostvi ili srpa. Boje su od tamnoplave do tamnocrvene.
Zvijezde repatice svojom ljepotom oduzimaju dah i zadivljuju. Objektivno gledano, ta tijela su sve drugo samo ne zastrašujuća. Osim toga ne postoje nikakvi povijesno opravdani dokazi da su one izazivale katastrofe. Zašto su ih se ljudi, dakle, toliko plašili ? Već je Shakespeare pisao o tim sudbonosnim »kometima, koji mijenjaju vrijeme i postojanje«. Godine 1858. su se očevici kometa Donati uspaničili vjerujući da je došao kraj svijeta. Taj pretjerani strah najlakše je objasniti kao praznovjerje nastalo iz neznanja. A možda taj strah potječe još iz vremena kad kometi i nisu bili tako bezazleni kao danas.