Čovjek već 2.000 godina promatra pjege na površini Sunca. No, detaljna proučavanja ovih pojava uslijedila su tek s pronalaskom teleskopa u 17. stoljeću. Danas je poznato da se “Sunčeve pjege” pojavljuju i ponovno nestaju svakih jedanaest godina i da su praćene pojavom Sunčevih baklji, tj. pojačanim zračenjem na površini Sunca. Ali zašto, kada i gdje nastaju Sunčeve pjege, kako se oblikuju i u kojoj mjeri utječu na život na Zemlji, sve su to još pitanja bez odgovora.
Sunčeve pjege se isprva pojavljuju kao “udubljenja” na poroznoj površini Sunca. Ona tvore grupe velikih promjera, koje su često puta i deseterostruko veće od površine Zemlje. Te se skupine nadalje spajaju u tvorevine površine 18 milijardi kvadratnih kilometara.
Sunčeve pjege se pojavljuju u prosjeku svakih 11,1 godina, a pojedini ciklusi traju od 7 do 17 godina. Osim toga postoji i ciklus od 179 godina, koji se određuje prema kruženju Sunca oko središta Sunčevog sustava. Na osnovi količine neutrina emitiranih iz unutrašnjosti Sunca određuje se još jedan ciklus koji traje 25 mjeseci.
Sunčeve pjege bez sumnje utječu na Zemlju. Pritom važnu ulogu igraju i Sunčeve baklje i električki nabijene čestice izbačene za vrijeme bljeskova, koje mogu uzrokovati znatna kolebanja u geomagnetskom polju. Veće baklje mogu čak do izvjesne mjere utjecati na rotaciju Zemlje.
Veza koja postoji između Sunčevog ciklusa i promjena geomagnetskog polja jasan je dokaz o utjecaju Sunca na život na Zemlji. Danas postoje uvjerljivi dokazi o utjecaju geomagnetskog polja na mnoge procese u živim organizmima, od jednostaničnih bića do čovjeka.