Astronomi smatraju da temperatura u središtu Sunca iznosi 15 milijuna stupnjeva Kelvina. Njihovi suparnici, atomski fizičari, misle da je to preniska temperatura da bi mogla prouzročiti takvu reakciju. S vremenom su se atomski fizičari uvjerili u nepotpunost svojih teorija. Po nepotvrđenim pretpostavkama bi u unutrašnjosti Sunca fuzija bila moguća i pri nižim temperaturama. U jeku tih nedokazanih pretpostavki napravljena je hidrogenska bomba i sagrađene Sunčeve peći.

Danas se nuklearna fizika intenzivno bavi tajanstvenim stanjima i reakcijama u Suncu. One iste jednadžbe kojima se dalo dokazati na koji način Sunce zadržava toplinu, isto tako pokazuju da Sunce emitira male čestice, neutrine koji putuju prema Zemlji i dalje. No, baš tih neutrina nema dovoljno, kažu mjerenja.

Kako je nastalo sunce? Sunce je u početku bilo velik hladan oblak plina i sastojalo se prije svega od helija i vodika. No, sadržavalo je i neke elemente s težim atomima, ostatke ranijih generacija zvijezda. Taj oblak se zgusnuo, a njegova jezgra se pritom užarila. Toplina je najprije nastala oslobađanjem gravitacijske energije, a kasnije atomskim izgorijevanjem vodika. Pretpostavka je da se Sunce prvobitno sastojalo od otprilike 25 % helija i 75 % vodika. No, ti podaci nisu pouzdani jer ima još i manjih količina elemenata s težim atomima.

Već oko 5 milijardi godina Sunce pretvara vodik u helij pa se odnos zbog toga promijenio na 65 % helija i 35 % vodika. Te tvrdnje se uglavnom temelje na modelima i teorijama o evoluciji zvijezda. Ako uzmemo u obzir prvobitnu masu zvijezda, odnos vodik-helij i fizikalne zakone, onda model pokazuje kako će se zvijezda razvijati nakon što potroši svoje gorivo. Podaci se izračunavanju kompjutorski. Unutrašnjost Sunca je vjerovatno uzburkana masa. Gotovo polovica spomenute mase leži u blizini jezgre, dakle, unutar četvrtine ukupnog radijusa Sunca, odnosno u 1,5 % ukupnog obujma Sunca.